Ekosustav je onaj biološki sustav koji se sastoji od skupine živih bića koja djeluju međusobno i s prirodnim okolišem u kojem žive. Postoje mnogi odnosi koji postoje između vrsta i između jedinki iste vrste. Živa bića trebaju mjesto za život i to je ono što nazivamo prirodnim staništem. U okolišu u kojem živi obično se naziva biotop ili biom. Postoji nekoliko ekosustava koji postoje diljem svijeta i svaki od njih ima karakterističnu floru i faunu koja je uvjetovana geološkim i ekološkim uvjetima.
U ovom ćete članku znati sve o vrste ekosustava i karakteristike koje svaka od njih ima. Želite li znati što su oni? Nastavi čitati.
Kopneni ekosustavi
U vrstama kopnenih ekosustava potrebno je uzeti u obzir mjesto na kojem se razvijaju živa bića. Površina kopna na kojoj se međusobno razvijaju i uspostavljaju odnosi poznata je pod nazivom biosfera. Ovaj se ekosustav javlja i na razini tla i podzemlja. Uvjete koje možemo pronaći u ovoj vrsti ekosustava uspostavljaju elementi kao što su vlažnost, temperatura, nadmorska visina i širina.
Te su četiri varijable presudne za razvoj života na određenom području. Nije isto što su temperature kontinuirano ispod nule nego na oko 20 stupnjeva. Također bismo mogli utvrditi količinu godišnjih padalina kao glavnu varijablu. Te su padavine ono što će odrediti vrstu života koji će se oko njega razvijati. Okolna fauna i flora u rijekama nije isto što i ono što možemo naći u savani.
Što je više vlage i temperature, kao i što su manje nadmorske visine i širine, to ćemo naći raznolikije i heterogene ekosustave. Općenito su bogate vrstama i imaju milijune interakcija između vrsta i okoline koja ih okružuje. Upravo suprotno što se događa s onim ekosustavima koji se razvijaju na nadmorskim visinama i s niskom vlagom i temperaturom.
Općenito, kopneni ekosustavi su raznolikiji i imaju veće biološko bogatstvo od vodenih. To je zbog veće količine svjetlosti, topline od sunca i lakšeg pronalaska hrane.
Morski ekosustav
Ova vrsta ekosustava najveća je na cijelom planetu, jer pokriva 70% zemljine površine. Okeani imaju velika područja i njihova voda ima visoku koncentraciju minerala, tako da se život može razviti praktički u svakom kutu.
U tim ekosustavima nalazimo velike zajednice kao što su korita algi morske trave, duboki otvori i koraljni grebeni.
Slatkovodni ekosustavi
Iako ulaze u vodene ekosustave, dinamika i odnosi među vrstama nisu isti u slatkoj vodi kao u slanoj vodi. Slatkovodni ekosustavi su oni koji čine jezera i rijeke koji su podijeljeni u lentički, lotički i močvarni sustav.
Lentički sustav čine jezera i ribnjaci. Riječ lentic odnosi se na brzinu kojom se voda kreće. U ovom je slučaju kretanje vrlo malo. U ovoj vrsti vode stvaraju se slojevi ovisno o temperaturi i slanosti. Tada se pojavljuju epilimnion, termoklin i hipolimnion. Lotički sustavi su oni u kojima se voda kreće brže, poput rijeka i potoka. U tim se slučajevima voda kreće brže zbog nagiba reljefa i djelovanja gravitacije.
Močvare su ekosustavi vrlo bogati biološkom raznolikošću jer su zasićeni vodom. Savršen je za prolazak ptica selica i za one koji se hrane filtracijom, poput flaminga.
U tim ekosustavima prevladavaju neke vrste kralježnjaka i srednje i male veličine. Nismo mi veliki, jer nemaju puno prostora za razvoj.
Pustinjski ekosustav
Budući da je kiša u pustinjama izuzetno niska, takva je i flora i fauna. Živa bića koja postoje na tim mjestima imaju velik kapacitet za preživljavanje zahvaljujući procesu prilagodbe tisućama godina. U ovom slučaju, budući da su odnosi među vrstama niži, oni su faktori koji uvjetuju da se ekološka ravnoteža ne naruši. Stoga, kada je vrsta ozbiljno pogođena bilo kojom vrstom utjecaja na okoliš, nalazimo prilično ozbiljan udarac.
A to je da ako vrsta počne drastično smanjivati svoje populacije, naći ćemo štetu i na mnogim drugim vrstama. U tim prirodnim staništima nalazimo tipičnu floru poput kaktusa i nekih grmova sitnih listova. Faunu čine neke vrste gmazova, ptica te neki srednji i mali sisavci. To su vrste koje su se sposobne prilagoditi tim mjestima.
Planinski ekosustav
Ovu vrstu ekosustava karakterizira njegov reljef. A to je da je na velikim nadmorskim visinama vegetacija i fauna ne mogu se dobro razviti. Na tim područjima biološka raznolikost nije tako visoka. Silazi dok se uspinjemo u visini. Podnožje planine obično je vrlo naseljeno brojnim vrstama i postoje interakcije između vrsta i okoliša.
Među vrstama koje nalazimo u tim ekosustavima imamo vukove, divokoze i kozoroge. Postoje i grabljivci poput supova i orlova. Vrste se moraju prilagoditi okolišu i kamuflirati kako bi osigurale preživljavanje i ne smiju se međusobno loviti.
Šumski ekosustav
Šumske ekosustave karakterizira posjedovanje velika gustoća stabala i velika količina flore i faune. Postoji nekoliko vrsta šumskih ekosustava među kojima nalazimo džunglu, umjerenu šumu, suhu šumu i tajgu. Što više drveća bude zajedno, to će biti i više biološke raznolikosti.
Visina igra temeljnu ulogu u postojanju flore. Što je veća nadmorska visina, to je manje pritiska i kisika na raspolaganju. Tako, drveće ne raste s 2500 metara nadmorske visine.
Nadam se da je s ovim člankom jasnije koje su vrste ekosustava.