Ural je planinski lanac dug 2.500 kilometara koji je podijeljen između zemalja Rusije i Kazahstana. Uz rijeku Ural tvori a prirodna granica između kontinenata Europe i Azije, uz jedan od najstarijih planinskih lanaca na Zemlji (između 250 i 300 milijuna godina).
Oni odvajaju Istočnoeuropsku ili Rusku niziju (najveći dio kontinenta bez planina) od Zapadno-Sibirske ravnice, koja je najveće prostranstvo neprekinute nizije na svijetu.
Sa sjevera na jug idu planine Ural od arktičke tundre do pustinja Kaspijskog mora. Prelazi vrlo različite krajolike, zbog čega je ovaj planinski lanac podijeljen u četiri dobro diferencirana dijela:
Polarni dio, pokriven tundrom. Sjever, stjenovit i bez drveća dio na kojem se nalazi najviši vrh (Narodnaya, 1.895 metara). Središnji Ural, a područje bogato mineralima s mnogo planinskih prijevoja. I južni dio, sastavljen od nekoliko paralelno poredanih visokih grebena.
Na Uralu se nalaze brojne špilje, pukotine i podzemne rijeke, iako su to njihova ležišta mineralnog kamenja, posebno onih drago i poludrago kamenje, njihovo najpoželjnije dobro, toliko da su neki od njih već potpuno potrošeni.
Las veliki gradovi Uralskog gorja su Jekaterinburg, Čeljabinsk, Magnitogorsk, Ufa i Perm, dok njegovo stanovništvo uglavnom čine Rusi, s nekim Baškirima, Tatarima, Udmurtima i Komisama.